Možete li nabrojati dugine boje? Pojavljuju li se uvijek u istom redoslijedu?
Duga, jedna od najljepših meteoroloških pojava, oduvijek je izazivala zanimanje i divljenje ljudi. Tako su je Rimljani smatrali znakom boga Sunca, indijanska plemena mostom između života i smrti, a svi smo bar jednom čuli legendu o irskim vilenjecima koji ostavljaju vrčeve zlatnih novčića na krajevima duge.
Ipak, stvaranje duge slijedi zakone fizike. Tumačanje teorije o dugi započelo je već u 16. stoljeću. Svoj doprinos dali su joj Rene Descartes i Isaac Newton, a potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom George Biddell Airy i austrijski meteorolog Josef Maria Pertner.
Najjednostavnije rečeno, duga nastaje kada Sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi. Svaka kapljica sićušna je prizma. Kada zrake sunca prođu kroz kapljice/prizme i svjetlost se prelomi pod kutovima, ona se razbija u različite valne duljine i tako stvara dugu.
Dugine boje se uvijek pojavljuju u istom redoslijedu: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta. Osim na nebu, duga se često može vidjeti i na maglenim kapljicama, raspršenim kapljicama vodopada i na kapljicama rose.
I na kraju, da biste vidjeli dugu, važno je gdje stojite. Promatrač mora biti okrenut leđima prema Suncu, tako da gleda tamo gdje pada kiša ili je upravo prestala.
